Oroslavje

O Oroslavju

Grad Oroslavje proteže se na 32 četvorna kilometra i obuhvaća osim
samog naselja Oroslavja još i naselja Andraševac, Krušljevo selo,
Mokrice, Slatinu i Gornje Oroslavje. Broji oko 6.500 stanovnika, a
status grada ima od 1997. godine. Ime Oroslavja spominje se još
početkom 13. stoljeća, a sam naziv najčešće se povezuje s orlom koji je
i danas zaštitni znak Grada.

Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu:

Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s južne
strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad
Zabok, sa istočne strane Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa
jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, no još graniči sa općinama
Veliko Trgovišće i Jakovlje.

Grad se nalazi na prostoru glavnih cestovnih prometnica, Zapadna Europa, Zagreb, Jadranska obala,
Slavonija, a sa takvom prometnom povezanošću otvorena su mu vrata
gospodarskog, poljodjelskog, turističkog, kulturnog i inog razvoja.



Oroslavska povijest vezana je uz dva dvorca oko kojih se stoljećima i
odvijao cjelokupni gospodarski, društveni, kulturni, ali i sportski
život. Prema dosad poznatim podacima oroslavski plemići prvi su u naš
kraj donijeli tenis, mačevanje, jahanje, skijanje i druge sportove.

U Oroslavju su česti gosti bili ili su čak živjeli i radili i poznati
umjetnici kao što su Franz Liszt, Vlaho Bukovac, Bela Čikoš – Sesia,
Mirko Rački, August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš i
drugi. Dolaskom industrijalizacije krajem 30-tih godina 20. stoljeća.

Oroslavje postaje najveće industrijsko središte u Hrvatskom zagorju, a
zajedno s industrijskim napretkom u Oroslavju se počinje razvijati
bogat društveni, kulturni i sportski život, pa je tako prva tekstilna
škola na području bivše Jugoslavije osnovana baš u Oroslavju i to 1927.
godine.